KVASINA

Kvasina je nastala slučajno, ali namjerno je ostala. Nakon što je godinu dana u drvenoj bačvi fermentirao mošt mljevenih ljutih paprika i dao Barik, bačvu nismo oprali. Umjesto toga, u nju je ubačeno domaće crno vino koje se s vremenom lagano ukvasilo. Bačva je potom 5 do 6 mjeseci stajala u alatnici (jako lose skladištenje je bitno za kvasinu), upijajući toplinu, drvo i ostatke onoga što je prije nje bilo unutra.

Rezultat je kvasina koja je mirisom jaka i oštra, tamno ljubičaste boje i s karakterom kakav se ne može isplanirati. Drvo je pustilo arome hrasta, vino je dalo dubinu, a ostaci ljute paprike iz bačve ostavili su lagano peckanje koje se osjeti tek u završnici. Nije ljuti umak, ali nije ni obična kvasina.

Profil okusa je izrazito kiseo, čist i prodoran. Slatkoća je gotovo nepostojeća, gorčina minimalna, dok je slanost umjerena i nenametljiva. Kompleksnost dolazi iz slojeva – vino, drvo, fermentacija i diskretna ljutina koja se pojavljuje tek kad se ne nadaš.

Kvasina se najbolje snalazi uz:

• salate i povrće
• ribu i plodove mora
• mariniranje mesa i povrća
• variva i jela na žlicu
• završno balansiranje kiselosti u jelima

Ovo je kvasina s pričom, bačvom i prošlošću. Oštra, tamna i s blagim peckanjem koje podsjeća odakle je došla.